Jedan seljak iz Bangladeša proglašen je za prvakom u borbi protiv pacova pošto ih je ubio više od 80.000. Ovi glodari svake godine desetkuju prinose u Bangladešu koji spada među najsiromašnije na svetu. Mokhairul Islam (40) u poslednjih devet meseci pobio je 83.450 pacova i pored titule prvaka nagrađen je i Plazma televizorom.
Stručnjaci procenjuju da u Bangladešu, jednoj od najsiromašnijih zemalja na svetu, pacovi svake godine unište 10 posto letine. Da bi izašle na kraj s tim, vlasti su pokrenule kampanju za smanjenje broja ove vrste glodara u zemlji.
Islam je rekao da je protiv pacova, uglavnom, koristio otrov, a kao dokaz o broju pobijenih čuvao je njihove repove. Dodao je da neće odustati od daljnjeg lova ovih štetočina.
O Pacovu
Pacov (Rattus) je rod mišolikih glodara srednje veličine (iznad 12 cm) i mase (do 500 g). Ovaj rod sadrži pedesetak vrsta poteklih sa teritorija Azije, a čiji je reon rasprostranjenja Stari svet.
Dve najpoznatije, makar što se značaja za čoveka tiče, su:
putnički ili crni pacov (Rattus rattus)
mrki ili norveški pacov (Rattus rattus, Rattus norvegicus).
Pacovi često žive na staništima blizu ljudskih naselja, ili u naseljima i domovima ljudi, usled obilja hrane. Šteta koju ponekad čine ljudskim zalihama hrane su primarni uzrok nazivanja pacova štetočinama i povod brojnih deratizacija. Podatak da je izazivač (crne) kuge bakterija Yersinia pestis, koja živi u buvama parazitima crnog pacova, i da pacovi mogu biti prenosioci još nekoliko ljudskih parazita, čini pacove i higijenskim problemom stanovništva, posebno u velikim gradovima. I pored generalno prisutnog negativnog stava o pacovima, brojni su ljudi koji ih uzgajaju kao kućne ljubimce.
O Deratizaciji
Deratizacija je skup mehaničkih i hemijskih mera i postupaka kojima je cilj suzbijanje i trajno eliminisanje štetnih glodara iz određenog prostora.
Fumigacija drveta je po definiciji primena gasovitih supstanci za regulaciju populacije štetočina i neželjenih insekata u drvetu i drvenim proizvodima. Fumigacij se najčešće primenjuje u zaštiti bilja, žitarica, uskladištenih prizvoda i objekata.
Fumiganti deluju na insekte i glodare tako što pri određenim uslovima oslobađaju gas i deluju na respirativne organe. Za uspešnu fumigaciju je potrebno ispuniti nekoliko važnih uslova i to:
– Povoljni meterološki uslovi (temperatura, vlažnost vazduha)
– Hermetizaciju prostora gde fumigant deluje
– Dovoljno vreme ekspozicije objekta (vreme koliko je tretirana površina izložena fumigantu)
– Pravilno aplikovanje i doziranje fumiganta
Primena fumigacije je široka, ona se najčešće radi tamo gde je ne moguće koristiti ineskticide i rodenticide u zaštiti. Fumigacija je kao metod zaštite prihvatljiv iz više razloga, ekonomski je opravdana, ne ostavlja rezuide u robi, u koliko se ispoštuju svi preduslovi za fumigaciju efekat je neizostavan i trenutan. Fumiganti su veoma toksični i uglavnom spadaju u I grupu otrova. Za rad sa fumigantima obavezno je korišćenje zaštitne opreme i mogu je sprovoditi samo ustanove koje imaju ovlašćenje za to.
Fumigacija se najčešće koristi prilikom zaštite od biljnih insekata u skladištima za zrnaste proizvode, silose, magacine sa robom poljoprivrednog porekla: žita (pšenica, kukuruz, pirinač, ječam, raž, ovas, heljda, proso ..), brašno i sve prerađevine od brašna, pasulj , pirinač, grašak, soja, suncokret, leća, bob. Fumigacija se korisit i u ostalim biljnim plodovima koji su podložni pojavi insekata lan, kudelja, duvan, kikiriki, lešnik, badem, orah, kafa, sušeno voće, lekovito bilje, čajevi, kao i praškasti prizvodi, mleko u prahu i sl.
Fumigacija je primenjiva i kod zaštite drveta(fumigacija drveta) i proizvoda od drveta koji su zaraženi drvnim insektima kao i predmetima koje je nemoguće tretirati insekticidom kao što su vuna, pamuk, posteljine, obuća i sl.
Suhomesnati proizvodi se mogu takođe tretirati fumigantima. Česta primena fumiganata je i u suzbijanju grinja.
Zbog nemogućnosti aplikovanja insekticida u mlinovima i mlinskim postrojenjima, fumigacija je jedini metod zaštite mlina od insekata i glodara.
Prednost fumigacije u odnosu na dezinsekciju insekticidom je ta što je preparat ravnomerno prisutan u celom objektu gde se primenjuje, gas (fumigant) prodire i u najskrovitija mesta, manja je verovatnoća za pojavom rezinstencije, može se tretirati i upakovana roba. Mana fumigacije je ta što je potrebno preduzeti mere zaštite i onemogućiti pristup ljudima i životinjama u trajanju ekspozicije, roba koja je bila izložena fumigantima je potrebno vetrenje minimum 12 časova pre stavljanja u promet.
Najbolji efekti fumigacije se dobijaju u gasnim komorama gde su meterološki uslovi idealni za delovanje i rastvaranje gasa i nepostoji bojazan za curenje gasa. U koliko se fumigacija vrši u skladištima i silosima objekat je potrebno dobro hermetizovati kako ne bi došlo do curenja gasa. U koliko je potrebno tretirati samo deo robe ili objekta ugalvnom se roba prekriva folijom i nakon hermetizacije pristupa aplikovanju preparata.
Preduzeće EKOS DDD se duži niz godina bavi fumigacijom, u svom timu imamo iskusne i obučene tehničare kao i inženjere zaštite bilja. Posedujemo opremu za aplikovanje fumiganata i zaptivanje objekata. Za svoj rad imamo potrebna rešenja Ministarstva poljoprivrede, Uprave za bilje kao i sertifikate ISO 9001, ISO 14001 kao i ISO 18001.
Preduzeće EKOS DDD d.o.o. od Juna 2015 posluje i na teritoriji Bosne i Hercegovine, sedište preduzeća je u Bijeljini u ulici Stefana Dečanskog 205. Plan je da u kratkom roku preduzeće EKOS DDD Bijeljina postane lider iz ove oblasti na teritoriji RS. Ozbiljan pristup poslu i profesionalni kadrovi primerom kolega iz firme u Srbiji postaviće nove standarde u fisokom nivou pružanja usluga dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija.
br>
br>
br>
br>
br>
br>
br>
br>
Kao što smo navikli da stanove i kuće u kojima stanujemo redovno krečimo, renoviramo, održavamo higijenu ili povremeno opremamo novim nameštajem i aparatima neophodno je i da sa se vrši preventivna dezinsekcija stana ili kuće. Preventivna dezinsekcija je sam reč kaže preventivna mera da se ne bi pojavili insekti u prostoru u kome boravimo. O samom značaju dezinsekcije u smislu prevencije zdravlja i štetnog uticaja insekata u prostoru u kome boravimo možete pročitati u našem članku „kuhinja fabrika zaraze“(link). Želeli smo da vam sa stručne strane obratimo pažnju i edukujemo Vas o šetenosti prisustva insekata. Preduzeće EKOS DDD d.o.o. je u periodu od januara do oktobra na teritoriji Srbije i Republike Srpske izvršilo dezinsekciju u 1035 stambenih objekata. Sa ponosmo možemo da kažemo da smo imali reklamaciju manju od 0,5% i to se dešavalo u veoma specifičnim objektima. Ranijih godina dezinsekcija se vršila tečnim insekticidima, dezinsekcije su duže trajale, objekti su morali da se pripremaju za dezinsekciju, insekticidi su imali neprijatne mirise … Pojavom preparata u formulaciji gela mnogo je pojednostavilo izvođenje dezinsekcije. Dezinsekcija stanova od 60m2 se obavlja za desetak minuta nema tragova i nema neprijatnih mirisa, u stanu ili kući gde se vrši dezinsekcija ovom metodom može neometano da se nastavi boravak. Rezistencija (otpornost) insekata na ove preparate za sad još ne postoji. I sa ekonomske strane dezinsekcija gelom je opravdana preparat je nešto jeftiniji nego kada se vrši vlažna dezinsekcija a i brže se završi.
Ne dozvolite da se u Vašem stanu nastane insekti da bi vršili dezinsekciju, neko pravilo je da je dovoljno za stambeni objekat dva puta godišnje vršiti preventivnu dezinsekciju. To je minimalno što možete da uradite za prevenciju zdravlja. Zato i kažemo da je dezinsekcija stana ili kuće – kultura stanovanja.
Mere dezinsekcije, deratizacije i fumigacije u mlinskim postrojenjima(mlinova, silosa…) su obavezne. Mlinska postrojenja su objekti koji spadaju u veoma rizičnu grupu za pojavu raznih štetočina. Naj prisutnije štetočine su uglavnom žitni žižak (Sitophilus granaries), žitni moljac (Sitotroga cerealella), mali brašnar (Tribolium confusum), veliki brašnar (Tenebrio molitor L) kao i glodari. I minimalna prisutnost ovakvih štetočina nezamisliva je za objekte koji se bave proizvodnjom brašna.
Fumigacija kompletnog objekta je jedini siguran način da ovih štetočina neće biti, fumiganti deluju na sve žive ogrganizme ne selektivno i nakon ovog tretmana sa sigurnošću se može reći da njihova prisutnost ne postoji. Naš savet je da se fumigacija mlinskih postrojenja vrši dva puta godišnje i to u aprilu, maju a druga septembru, oktobru. Što se tiče insekata zaraza dolazi uglavnom sa prijemom pšenice pa se transportnim putevima širi na ostale objekte, kontrola prilikom prijema pšenice je obavezna, u objekta ne treba primiti i minimalno zaraženu robu.
Nakon adaptacije i čišćenja objekta u preduzeću ŽITOPRODUKT a.d. Kragujevac preduzeće EKOS DDD d.o.o. je izvršila usluge fumigacije. Preduzeće ŽITOPRODUKT a.d. Kragujevac polaže dosta pažnje na higijenu objekta i kvalitet proizvoda.
Bubašvabe (lat. Blattodea, Blataria) su red primarno krilatih insekata koji broji oko 3500 vrsta, a većina se može pronaći u tropskim predelima, naročito u šumama ekvatorijalnog pojasa. Samo je desetak vrsta uspelo da proširi svoje areale do umerenog klimatskog pojasa. Telo im je slično telu skakavca, ali je dorzoventralno spljošteno. Bubašvabe poseduju velike oči i dve dugačke antene nalik na bičeve.
Građa krila kod bubašvaba zavisi od vrste. Kod nekih vrsta krila mogu biti i veoma dugačka, dok su ih neke vrste izgubile. Krila uglavnom služe za kratko jedrenje u vazduhu ili za održavanje ravnoteže. Ženka neko vreme nosi jaja između poslednja dva trbušna segmenta, ali ih konačno na kraju odlaže. Mlade bubašvabe se pojavljuju kao larve koje podsećaju na odrasle jedinke. Mnoge vrste žive u malim zajednicama od nekoliko insekata iste starosti, a kućne vrste žive u mnogo većim zajednicama koje mogu da broje i do nekoliko hiljada jedinki.
Jedna od kućnih vrsta je obična bubašvaba ( lat. Blatta orientalis) koja je prisutna skoro svuda.