Kao što ste pretpostavili, u pitanju je pacov.Pacovi su najprilagodljivija bića na planeti, uz bubašvabe.Pacov duže živi od kamile, a ukoliko padne sa petog sprata verovatno će proći bez povrede.
Pacov ima otporanost na velike doze zračenja, pliva kilometar bez skoro ikakvog umaranja.Genetski stiču otpornost na otrove, zato ih nije tako lako istrebiti bez ozbiljne Deratizacije. Veći pacovi, koji se šunjaju po kanalizacijama, svakoj mački mogu da potpraše pete. Dovoljno mu je samo 5 miligrama hrane i 15 mililitara vode dnevno da bude sit i napit.
Dobra kamila koristi vodu iz svojih grba da bi izdržala surove uslove u Sahari. U stvari, u grbama se nalazi salo, koje joj daje potrebnu energiju kada joj zafali hrane i tečnosti. Zato im često grbe budu “ispumpane”. Poznati su slučajevi kamila koje su živele po šest meseci da ne vide vodu.
Avion prevoznika “Er Indije” sa više od 200 putnika vratio se na polazište u Mumbaj nakon više od tri sata leta, pošto je u kokpitu navodno uočen pacov, saopštila je danas ta aviokompanija.
U saopštenju “Er Indije” se navodi da je posada aviona na letu za London odlučila da se vrati na aerodrom u Mumbai “zbog bezbednosti putnika”, iako prisustvo pacova nije bilo potvrđeno, prenela je agencija AFP.
Pacovi predstavljaju ozbiljnu opasnost po bezbednost aviona pošto mogu da pregrizu žice i oštete instrumente u unutrašnjosti letelica.
“Obezbeđen je rezervni avion za putnike za London. U avionu u kojem je primećen pacov će biti izvršena deratizacija“, navodi se u saopštenju “Er Indije”.
To nije prvi put da je avion te kompanije prizemljen zbog glodara, pošto se u julu avion na letu od Nju Delhija za Milano vratio na polazište nakon što je navodno primećen pacov.
Izvor:Blic
Nakon što je pilot ugledao pacova u avionu, odlučio se za hitno sletanje jer je pacov mogao pregristi kablove u avionu.
Jedan pacov uspeo je prizemljiti avion koji je leteo s Kipra za London jer je prestravio pilota koji ga je ugledao kako trčkara po njegovoj kabini.
Pilot se odmah odlučio za hitno sletanje pa su putnici proveli celi dan na aerodromu na Cipru, čekajući da osoblje pronađe glodavca koji im je poremetio planove, ali ga nisu našli.
Pilot je objasnio kako je pacov mogao pregristi kablove u avionu i srušiti ga, pa se zbog toga odlučio prizemljiti avion.
Portparol britanskog premijera Dejvida Kamerona saopštio je da nije u planu “zapošljavanje” mačke u njegovoj rezidenciji iako se jedan pacov uselio u Dauning strit 10. Kamere za video nadzor u dva navrata su snimile povelikog pacova na pragu crnih vrata sa brojem 10.
Kameronov portparol je, na pitanje predstavnika medija u vezi s uljezom, kazao da “ne postoji plan” da se u Dauning strit useli neka mačka, kako je ranije bio običaj ako se pojave glodari.
Takav je bio slučaj sa mačkom Hamfrijem koji je 1980-ih dobio titulu “lovac na miševe” sa godišnjom platom od 100 funti (120 evra) za ishranu. Hamfri se u Dauning strti uselio u vreme Margaret Tačer (1979-1990), a ostao je tamo i dok je Džon Mejdžor bio predsednik vlade (1990-1997) i na početku mandata Tonija Blera. Mačak, je međutim, ubrzo iseljen iz premijerove rezidencije, a mediji su u to vreme spekulisali da je to “zasluga” Blerove supruge Šeri koja nije imala simpatija sa Hamfrija.
Jedan seljak iz Bangladeša proglašen je za prvakom u borbi protiv pacova pošto ih je ubio više od 80.000. Ovi glodari svake godine desetkuju prinose u Bangladešu koji spada među najsiromašnije na svetu. Mokhairul Islam (40) u poslednjih devet meseci pobio je 83.450 pacova i pored titule prvaka nagrađen je i Plazma televizorom.
Stručnjaci procenjuju da u Bangladešu, jednoj od najsiromašnijih zemalja na svetu, pacovi svake godine unište 10 posto letine. Da bi izašle na kraj s tim, vlasti su pokrenule kampanju za smanjenje broja ove vrste glodara u zemlji.
Islam je rekao da je protiv pacova, uglavnom, koristio otrov, a kao dokaz o broju pobijenih čuvao je njihove repove. Dodao je da neće odustati od daljnjeg lova ovih štetočina.
O Pacovu
Pacov (Rattus) je rod mišolikih glodara srednje veličine (iznad 12 cm) i mase (do 500 g). Ovaj rod sadrži pedesetak vrsta poteklih sa teritorija Azije, a čiji je reon rasprostranjenja Stari svet.
Dve najpoznatije, makar što se značaja za čoveka tiče, su:
putnički ili crni pacov (Rattus rattus)
mrki ili norveški pacov (Rattus rattus, Rattus norvegicus).
Pacovi često žive na staništima blizu ljudskih naselja, ili u naseljima i domovima ljudi, usled obilja hrane. Šteta koju ponekad čine ljudskim zalihama hrane su primarni uzrok nazivanja pacova štetočinama i povod brojnih deratizacija. Podatak da je izazivač (crne) kuge bakterija Yersinia pestis, koja živi u buvama parazitima crnog pacova, i da pacovi mogu biti prenosioci još nekoliko ljudskih parazita, čini pacove i higijenskim problemom stanovništva, posebno u velikim gradovima. I pored generalno prisutnog negativnog stava o pacovima, brojni su ljudi koji ih uzgajaju kao kućne ljubimce.
O Deratizaciji
Deratizacija je skup mehaničkih i hemijskih mera i postupaka kojima je cilj suzbijanje i trajno eliminisanje štetnih glodara iz određenog prostora.
Fumigacija drveta je po definiciji primena gasovitih supstanci za regulaciju populacije štetočina i neželjenih insekata u drvetu i drvenim proizvodima. Fumigacij se najčešće primenjuje u zaštiti bilja, žitarica, uskladištenih prizvoda i objekata.
Fumiganti deluju na insekte i glodare tako što pri određenim uslovima oslobađaju gas i deluju na respirativne organe. Za uspešnu fumigaciju je potrebno ispuniti nekoliko važnih uslova i to:
– Povoljni meterološki uslovi (temperatura, vlažnost vazduha)
– Hermetizaciju prostora gde fumigant deluje
– Dovoljno vreme ekspozicije objekta (vreme koliko je tretirana površina izložena fumigantu)
– Pravilno aplikovanje i doziranje fumiganta
Primena fumigacije je široka, ona se najčešće radi tamo gde je ne moguće koristiti ineskticide i rodenticide u zaštiti. Fumigacija je kao metod zaštite prihvatljiv iz više razloga, ekonomski je opravdana, ne ostavlja rezuide u robi, u koliko se ispoštuju svi preduslovi za fumigaciju efekat je neizostavan i trenutan. Fumiganti su veoma toksični i uglavnom spadaju u I grupu otrova. Za rad sa fumigantima obavezno je korišćenje zaštitne opreme i mogu je sprovoditi samo ustanove koje imaju ovlašćenje za to.
Fumigacija se najčešće koristi prilikom zaštite od biljnih insekata u skladištima za zrnaste proizvode, silose, magacine sa robom poljoprivrednog porekla: žita (pšenica, kukuruz, pirinač, ječam, raž, ovas, heljda, proso ..), brašno i sve prerađevine od brašna, pasulj , pirinač, grašak, soja, suncokret, leća, bob. Fumigacija se korisit i u ostalim biljnim plodovima koji su podložni pojavi insekata lan, kudelja, duvan, kikiriki, lešnik, badem, orah, kafa, sušeno voće, lekovito bilje, čajevi, kao i praškasti prizvodi, mleko u prahu i sl.
Fumigacija je primenjiva i kod zaštite drveta(fumigacija drveta) i proizvoda od drveta koji su zaraženi drvnim insektima kao i predmetima koje je nemoguće tretirati insekticidom kao što su vuna, pamuk, posteljine, obuća i sl.
Suhomesnati proizvodi se mogu takođe tretirati fumigantima. Česta primena fumiganata je i u suzbijanju grinja.
Zbog nemogućnosti aplikovanja insekticida u mlinovima i mlinskim postrojenjima, fumigacija je jedini metod zaštite mlina od insekata i glodara.
Prednost fumigacije u odnosu na dezinsekciju insekticidom je ta što je preparat ravnomerno prisutan u celom objektu gde se primenjuje, gas (fumigant) prodire i u najskrovitija mesta, manja je verovatnoća za pojavom rezinstencije, može se tretirati i upakovana roba. Mana fumigacije je ta što je potrebno preduzeti mere zaštite i onemogućiti pristup ljudima i životinjama u trajanju ekspozicije, roba koja je bila izložena fumigantima je potrebno vetrenje minimum 12 časova pre stavljanja u promet.
Najbolji efekti fumigacije se dobijaju u gasnim komorama gde su meterološki uslovi idealni za delovanje i rastvaranje gasa i nepostoji bojazan za curenje gasa. U koliko se fumigacija vrši u skladištima i silosima objekat je potrebno dobro hermetizovati kako ne bi došlo do curenja gasa. U koliko je potrebno tretirati samo deo robe ili objekta ugalvnom se roba prekriva folijom i nakon hermetizacije pristupa aplikovanju preparata.
Preduzeće EKOS DDD se duži niz godina bavi fumigacijom, u svom timu imamo iskusne i obučene tehničare kao i inženjere zaštite bilja. Posedujemo opremu za aplikovanje fumiganata i zaptivanje objekata. Za svoj rad imamo potrebna rešenja Ministarstva poljoprivrede, Uprave za bilje kao i sertifikate ISO 9001, ISO 14001 kao i ISO 18001.
Stara izreka o “prljavom pacovu” koji prenosi kugu i seje užas odavno je prevaziđena i ova mala životinja sve više postaje egzotični kućni ljubimac Pacov u Kini predstavlja jednu od 12 životinja koje čine “kostur” kineskog zodijačkog sistema i osnovu cikličnog merenje toka vremena. Kinezi veruju da “godinom pacova”, koja dolazi svake 12. godine, vladaju osobine koje oni pridaju toj životinji: oštroumnost, prodornost, lukavstvo, proračunatost, vrednoća, harizmatičnost…
Veruje se da onaj ko je rođen te godine ima veoma razvijenu inteligenciju, moć samokontrole, sposobnost da zaradi, da bude predvodnik, da je idalista i opasan, da je zaljubljiv i osvetoljubiv…
Iako su sve te osobine u vidu apoteoze date pacovu, ipak se čini da ih ova mala životinja i poseduje, bar tako kažu oni koji pacova drže kao kucnog ljubimca i kojih je sve više. Ono što pacove izdvaja su šarm i nestašna priroda, koja im je zapravo mana, jer ponekad stvarno umeju da preteraju u svojim nestašlucima.
Biolozi, ali i oni koji drže prodavnice za kućne ljubimce, kažu da pacov po inteligenciji daleko nadmašuje hrčka, pa čak i belog miša. Hrčak ponekad hoće da ujede i pobegne, a pacov nikada neće ujesti vlasnika, već obožava da bude u njegovoj ruci, da ga maze i češkaju po trbuhu.
Takođe se dobro slaže sa drugim kućnim ljubimcima, kao što su psi, mada ne voli da ga oni jure. Mužjaci pacova su umiljatiji od ženki.
Stav prema pacovima se menja i u umetnosti. Soba s pacovima je u Orvelovoj fantaziji o 1984. slomila glavnog junaka. U animiranim filmovima i stripovima pacov je skoro uvek bio negativan lik, za razliku od miša koji je plenio ljupkošću i domišljatošću.
Međutim, holivudska animacija “Mućkalica” Brada Birda iz 2007, izašla iz čuvenog Diznijevog studija, osvojila je svet i pacovu dala primat nad crtanim mišom. “Mućkalica” je komedija o dva junaka i njihovom prijateljstvu.
Glavni lik je pacov Remi koji je obdaren neverovatnim čulom mirisa i sanja da kuva u gurmanskom restoranu, što mu se i ostvaruje u jednom gastronomskom centru u Parizu kod kulinarske legende Ogasta Gustoa, čiji je moto da “svako može da kuva”. Pacov Remi tu briljira.
Režiser Bird izjavio je povodom uspeha Mućkalica” i velike popularnosti pacova Remija da “svi mi imamo snove i činimo ono što možemo da bi ih sledili, a Remijev san je možda najteži od svih”. On u filmu direktno pokazuje kako pacov, nekada smatran “prljavim”, suvereno vlada u kuhinji gde sve treba da je čisto i da blista.
U svetu postaju sve brojniji ljubitelji pacova, čak su 4. april proglasili za Svetski dan pacova. Cilj im je da razbijaju predrasude o pacovima, čemu praznik pacova treba da doprinese. Kugu je, kazu, prenosio crni pacov, danas nepostojeća vrsta jer ju je uništio sadašnji, braon pacov.
Pacovi koje ljudi drže kao kućne ljubimce su braon boje, ili crno-beli, a retko ih ima i belih. Oni tvrde da su to lepe i umiljate životinje. Ljubitelji pacova se jednako žustro žalažu za svoje ljubimce, kao što to čine oni koji drže pse, mačke, ribice, papagaje i druge kućne ljubimce.
U SAD postoji Asocijacija ljubitelja pacova i miševa, osnovana 2004. godine koja je dosad “udomila” oko 700 pacova. Blizu 60 odsto Amerikanaca ima kućne ljubimce. Najviše ih je koji drže pse, zatim mačke, dok tri odsto imaju egzotične ljubimce, među kojima su i pacovi. Ljubitelja pacova najviše ima u Kaliforniji.
“Ako imate pacova za kućnog ljubimca, onda će vam celog života vlastito srce biti tik uz vas, ne u vama”, izjavila je 66-godišnja Dejl Burkhart, potpredsednica asocijacije, čije je sedište u Riversajdu. Njen nadimak je “Heti MekReti”, ona ima poznati kafe “Haus maus” (Kuća miševa) gde se okupljaju ljubitelji pacova i miševa.
Amerikanci su priznati i kao međunarodni eksperti za pacove. Među tim stručnjacima je Debi Dakoman u svetu poznata kao “Ret lejdi”. Konsultacije s njom su bile od velike pomoći prilikom snimanja filma “Mućkalica”.
Predsednik asocijacije je Karen Robins, koja živi u blizini Los Anđelesa. Pacovima se bavi od 1983. i trenutno ih ima 43 komada. Ona uživa dok gleda kako živi njena kolonija pacova. Neke usamljene ženske je “udala” tako što je samo za njih nabavila mužjake.
Životom pacova i njihovim navikama bavi se, pored ostalog, i poseban američki nacionalni program ASPCA čije je sedište u Njujorku, a stručnjacima tog centra su od velike pomoći ljubitelji pacova i njihove sugestije.
Preduzeće EKOS DDD d.o.o. od Juna 2015 posluje i na teritoriji Bosne i Hercegovine, sedište preduzeća je u Bijeljini u ulici Stefana Dečanskog 205. Plan je da u kratkom roku preduzeće EKOS DDD Bijeljina postane lider iz ove oblasti na teritoriji RS. Ozbiljan pristup poslu i profesionalni kadrovi primerom kolega iz firme u Srbiji postaviće nove standarde u fisokom nivou pružanja usluga dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija.
br>
br>
br>
br>
br>
br>
br>
br>
Preduzeće EKOS DDD d.o.o. je radi efikasnosti izvršenja usluga pre dve godine otvorila predstavništvo firme u Nišu. Sve veći broj komintenata na jugu Srbije poslove dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija poverilo je našem preduzeću. Predstavništvo u Nišu sa svojim radnim ekipama pokriva sledeća mesta i gradove Niš, Paraćin, Kruševac, Aleksandrovac, Brus, Blace, Kuršumlija, Prokuplje, Leskovac, Lebane, Vlasotince, Surdulica, Vranje, Bujanovac, Preševo, Bela Palanka, Pirot, Dimitrovrad, Svrljig, Knjaževac, Zaječar, Bor, Negotin, Aleksinac i ostalim opštinama na jugu i jugoistoku Srbije. Poverite nam i Vi Vaše poverenje, sigurni smo da ćemo ga opravdati.
br>
br>
br>
br>
br>
br>
br>
br>
Mere dezinsekcije, deratizacije i fumigacije u mlinskim postrojenjima(mlinova, silosa…) su obavezne. Mlinska postrojenja su objekti koji spadaju u veoma rizičnu grupu za pojavu raznih štetočina. Naj prisutnije štetočine su uglavnom žitni žižak (Sitophilus granaries), žitni moljac (Sitotroga cerealella), mali brašnar (Tribolium confusum), veliki brašnar (Tenebrio molitor L) kao i glodari. I minimalna prisutnost ovakvih štetočina nezamisliva je za objekte koji se bave proizvodnjom brašna.
Fumigacija kompletnog objekta je jedini siguran način da ovih štetočina neće biti, fumiganti deluju na sve žive ogrganizme ne selektivno i nakon ovog tretmana sa sigurnošću se može reći da njihova prisutnost ne postoji. Naš savet je da se fumigacija mlinskih postrojenja vrši dva puta godišnje i to u aprilu, maju a druga septembru, oktobru. Što se tiče insekata zaraza dolazi uglavnom sa prijemom pšenice pa se transportnim putevima širi na ostale objekte, kontrola prilikom prijema pšenice je obavezna, u objekta ne treba primiti i minimalno zaraženu robu.
Nakon adaptacije i čišćenja objekta u preduzeću ŽITOPRODUKT a.d. Kragujevac preduzeće EKOS DDD d.o.o. je izvršila usluge fumigacije. Preduzeće ŽITOPRODUKT a.d. Kragujevac polaže dosta pažnje na higijenu objekta i kvalitet proizvoda.