Fumigacija drveta je po definiciji primena gasovitih supstanci za regulaciju populacije štetočina i neželjenih insekata u drvetu i drvenim proizvodima. Fumigacij se najčešće primenjuje u zaštiti bilja, žitarica, uskladištenih prizvoda i objekata.
Fumiganti deluju na insekte i glodare tako što pri određenim uslovima oslobađaju gas i deluju na respirativne organe. Za uspešnu fumigaciju je potrebno ispuniti nekoliko važnih uslova i to:
– Povoljni meterološki uslovi (temperatura, vlažnost vazduha)
– Hermetizaciju prostora gde fumigant deluje
– Dovoljno vreme ekspozicije objekta (vreme koliko je tretirana površina izložena fumigantu)
– Pravilno aplikovanje i doziranje fumiganta
Primena fumigacije je široka, ona se najčešće radi tamo gde je ne moguće koristiti ineskticide i rodenticide u zaštiti. Fumigacija je kao metod zaštite prihvatljiv iz više razloga, ekonomski je opravdana, ne ostavlja rezuide u robi, u koliko se ispoštuju svi preduslovi za fumigaciju efekat je neizostavan i trenutan. Fumiganti su veoma toksični i uglavnom spadaju u I grupu otrova. Za rad sa fumigantima obavezno je korišćenje zaštitne opreme i mogu je sprovoditi samo ustanove koje imaju ovlašćenje za to.
Fumigacija se najčešće koristi prilikom zaštite od biljnih insekata u skladištima za zrnaste proizvode, silose, magacine sa robom poljoprivrednog porekla: žita (pšenica, kukuruz, pirinač, ječam, raž, ovas, heljda, proso ..), brašno i sve prerađevine od brašna, pasulj , pirinač, grašak, soja, suncokret, leća, bob. Fumigacija se korisit i u ostalim biljnim plodovima koji su podložni pojavi insekata lan, kudelja, duvan, kikiriki, lešnik, badem, orah, kafa, sušeno voće, lekovito bilje, čajevi, kao i praškasti prizvodi, mleko u prahu i sl.
Fumigacija je primenjiva i kod zaštite drveta(fumigacija drveta) i proizvoda od drveta koji su zaraženi drvnim insektima kao i predmetima koje je nemoguće tretirati insekticidom kao što su vuna, pamuk, posteljine, obuća i sl.
Suhomesnati proizvodi se mogu takođe tretirati fumigantima. Česta primena fumiganata je i u suzbijanju grinja.
Zbog nemogućnosti aplikovanja insekticida u mlinovima i mlinskim postrojenjima, fumigacija je jedini metod zaštite mlina od insekata i glodara.
Prednost fumigacije u odnosu na dezinsekciju insekticidom je ta što je preparat ravnomerno prisutan u celom objektu gde se primenjuje, gas (fumigant) prodire i u najskrovitija mesta, manja je verovatnoća za pojavom rezinstencije, može se tretirati i upakovana roba. Mana fumigacije je ta što je potrebno preduzeti mere zaštite i onemogućiti pristup ljudima i životinjama u trajanju ekspozicije, roba koja je bila izložena fumigantima je potrebno vetrenje minimum 12 časova pre stavljanja u promet.
Najbolji efekti fumigacije se dobijaju u gasnim komorama gde su meterološki uslovi idealni za delovanje i rastvaranje gasa i nepostoji bojazan za curenje gasa. U koliko se fumigacija vrši u skladištima i silosima objekat je potrebno dobro hermetizovati kako ne bi došlo do curenja gasa. U koliko je potrebno tretirati samo deo robe ili objekta ugalvnom se roba prekriva folijom i nakon hermetizacije pristupa aplikovanju preparata.
Preduzeće EKOS DDD se duži niz godina bavi fumigacijom, u svom timu imamo iskusne i obučene tehničare kao i inženjere zaštite bilja. Posedujemo opremu za aplikovanje fumiganata i zaptivanje objekata. Za svoj rad imamo potrebna rešenja Ministarstva poljoprivrede, Uprave za bilje kao i sertifikate ISO 9001, ISO 14001 kao i ISO 18001.
Preduzeće EKOS DDD d.o.o. od Juna 2015 posluje i na teritoriji Bosne i Hercegovine, sedište preduzeća je u Bijeljini u ulici Stefana Dečanskog 205. Plan je da u kratkom roku preduzeće EKOS DDD Bijeljina postane lider iz ove oblasti na teritoriji RS. Ozbiljan pristup poslu i profesionalni kadrovi primerom kolega iz firme u Srbiji postaviće nove standarde u fisokom nivou pružanja usluga dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija.
br>
br>
br>
br>
br>
br>
br>
br>
Mere dezinsekcije, deratizacije i fumigacije u mlinskim postrojenjima(mlinova, silosa…) su obavezne. Mlinska postrojenja su objekti koji spadaju u veoma rizičnu grupu za pojavu raznih štetočina. Naj prisutnije štetočine su uglavnom žitni žižak (Sitophilus granaries), žitni moljac (Sitotroga cerealella), mali brašnar (Tribolium confusum), veliki brašnar (Tenebrio molitor L) kao i glodari. I minimalna prisutnost ovakvih štetočina nezamisliva je za objekte koji se bave proizvodnjom brašna.
Fumigacija kompletnog objekta je jedini siguran način da ovih štetočina neće biti, fumiganti deluju na sve žive ogrganizme ne selektivno i nakon ovog tretmana sa sigurnošću se može reći da njihova prisutnost ne postoji. Naš savet je da se fumigacija mlinskih postrojenja vrši dva puta godišnje i to u aprilu, maju a druga septembru, oktobru. Što se tiče insekata zaraza dolazi uglavnom sa prijemom pšenice pa se transportnim putevima širi na ostale objekte, kontrola prilikom prijema pšenice je obavezna, u objekta ne treba primiti i minimalno zaraženu robu.
Nakon adaptacije i čišćenja objekta u preduzeću ŽITOPRODUKT a.d. Kragujevac preduzeće EKOS DDD d.o.o. je izvršila usluge fumigacije. Preduzeće ŽITOPRODUKT a.d. Kragujevac polaže dosta pažnje na higijenu objekta i kvalitet proizvoda.