Dezinsekcija je skup mera koje se primenjuju u cilju smanjenja populacije insekata, stetnih insektata koji izazivaju zdravstvene poremećaje kod ljudi i domaćih životinja i koji pored zdravstvene mogu i nanose veliku ekonomsku štetu.
Za suzbijanje insekata koriste se insekticidi koji su testirani i dozvoljeni za upotrebu, a sama efikasnost im je dokazana u primeni.
Osnovna svojstva insekticida koji se koriste prilikom dezinsekcija su:
– Brzo i efikasno delovanje.
– Sa produženim delovanjem.
– Ekoloski za prirodu prihvatljivi.
– Bez alergijskih i slicnih reakcija.
Dezinsekcija zatvorenih prostora kao sto su kuhinje i objekti za pripreme hrane, razni ugostiteljski objekti, javni objekti, skladista, se sprovodi raznim metodoma kao što su postavljanje gelova, aplikacije ručnim ili motornim prskalicama, hladno i toplo zamagljivanje(raspršivačima i zamagljivačima).
Dezinsekcija zatvorenih prostora se obavlja preparatima koji su odobreni od nadležnih ministarstava i agencija za primenu u javnoj higijeni, i nemaju štetno dejstvo na ljude i životinje, ne izazivaju alergije, i bez drugih negativnih reakcija
Dezinsekcija otvorenih prostora se sprovodi aplikacijom raznih insekticida motornim prskalicama ili toplim zamagljivanjem putem posebnih uredjaja.
Fumigacija drveta je po definiciji primena gasovitih supstanci za regulaciju populacije štetočina i neželjenih insekata u drvetu i drvenim proizvodima. Fumigacij se najčešće primenjuje u zaštiti bilja, žitarica, uskladištenih prizvoda i objekata.
Fumiganti deluju na insekte i glodare tako što pri određenim uslovima oslobađaju gas i deluju na respirativne organe. Za uspešnu fumigaciju je potrebno ispuniti nekoliko važnih uslova i to:
– Povoljni meterološki uslovi (temperatura, vlažnost vazduha)
– Hermetizaciju prostora gde fumigant deluje
– Dovoljno vreme ekspozicije objekta (vreme koliko je tretirana površina izložena fumigantu)
– Pravilno aplikovanje i doziranje fumiganta
Primena fumigacije je široka, ona se najčešće radi tamo gde je ne moguće koristiti ineskticide i rodenticide u zaštiti. Fumigacija je kao metod zaštite prihvatljiv iz više razloga, ekonomski je opravdana, ne ostavlja rezuide u robi, u koliko se ispoštuju svi preduslovi za fumigaciju efekat je neizostavan i trenutan. Fumiganti su veoma toksični i uglavnom spadaju u I grupu otrova. Za rad sa fumigantima obavezno je korišćenje zaštitne opreme i mogu je sprovoditi samo ustanove koje imaju ovlašćenje za to.
Fumigacija se najčešće koristi prilikom zaštite od biljnih insekata u skladištima za zrnaste proizvode, silose, magacine sa robom poljoprivrednog porekla: žita (pšenica, kukuruz, pirinač, ječam, raž, ovas, heljda, proso ..), brašno i sve prerađevine od brašna, pasulj , pirinač, grašak, soja, suncokret, leća, bob. Fumigacija se korisit i u ostalim biljnim plodovima koji su podložni pojavi insekata lan, kudelja, duvan, kikiriki, lešnik, badem, orah, kafa, sušeno voće, lekovito bilje, čajevi, kao i praškasti prizvodi, mleko u prahu i sl.
Fumigacija je primenjiva i kod zaštite drveta(fumigacija drveta) i proizvoda od drveta koji su zaraženi drvnim insektima kao i predmetima koje je nemoguće tretirati insekticidom kao što su vuna, pamuk, posteljine, obuća i sl.
Suhomesnati proizvodi se mogu takođe tretirati fumigantima. Česta primena fumiganata je i u suzbijanju grinja.
Zbog nemogućnosti aplikovanja insekticida u mlinovima i mlinskim postrojenjima, fumigacija je jedini metod zaštite mlina od insekata i glodara.
Prednost fumigacije u odnosu na dezinsekciju insekticidom je ta što je preparat ravnomerno prisutan u celom objektu gde se primenjuje, gas (fumigant) prodire i u najskrovitija mesta, manja je verovatnoća za pojavom rezinstencije, može se tretirati i upakovana roba. Mana fumigacije je ta što je potrebno preduzeti mere zaštite i onemogućiti pristup ljudima i životinjama u trajanju ekspozicije, roba koja je bila izložena fumigantima je potrebno vetrenje minimum 12 časova pre stavljanja u promet.
Najbolji efekti fumigacije se dobijaju u gasnim komorama gde su meterološki uslovi idealni za delovanje i rastvaranje gasa i nepostoji bojazan za curenje gasa. U koliko se fumigacija vrši u skladištima i silosima objekat je potrebno dobro hermetizovati kako ne bi došlo do curenja gasa. U koliko je potrebno tretirati samo deo robe ili objekta ugalvnom se roba prekriva folijom i nakon hermetizacije pristupa aplikovanju preparata.
Preduzeće EKOS DDD se duži niz godina bavi fumigacijom, u svom timu imamo iskusne i obučene tehničare kao i inženjere zaštite bilja. Posedujemo opremu za aplikovanje fumiganata i zaptivanje objekata. Za svoj rad imamo potrebna rešenja Ministarstva poljoprivrede, Uprave za bilje kao i sertifikate ISO 9001, ISO 14001 kao i ISO 18001.
Stara izreka o “prljavom pacovu” koji prenosi kugu i seje užas odavno je prevaziđena i ova mala životinja sve više postaje egzotični kućni ljubimac Pacov u Kini predstavlja jednu od 12 životinja koje čine “kostur” kineskog zodijačkog sistema i osnovu cikličnog merenje toka vremena. Kinezi veruju da “godinom pacova”, koja dolazi svake 12. godine, vladaju osobine koje oni pridaju toj životinji: oštroumnost, prodornost, lukavstvo, proračunatost, vrednoća, harizmatičnost…
Veruje se da onaj ko je rođen te godine ima veoma razvijenu inteligenciju, moć samokontrole, sposobnost da zaradi, da bude predvodnik, da je idalista i opasan, da je zaljubljiv i osvetoljubiv…
Iako su sve te osobine u vidu apoteoze date pacovu, ipak se čini da ih ova mala životinja i poseduje, bar tako kažu oni koji pacova drže kao kucnog ljubimca i kojih je sve više. Ono što pacove izdvaja su šarm i nestašna priroda, koja im je zapravo mana, jer ponekad stvarno umeju da preteraju u svojim nestašlucima.
Biolozi, ali i oni koji drže prodavnice za kućne ljubimce, kažu da pacov po inteligenciji daleko nadmašuje hrčka, pa čak i belog miša. Hrčak ponekad hoće da ujede i pobegne, a pacov nikada neće ujesti vlasnika, već obožava da bude u njegovoj ruci, da ga maze i češkaju po trbuhu.
Takođe se dobro slaže sa drugim kućnim ljubimcima, kao što su psi, mada ne voli da ga oni jure. Mužjaci pacova su umiljatiji od ženki.
Stav prema pacovima se menja i u umetnosti. Soba s pacovima je u Orvelovoj fantaziji o 1984. slomila glavnog junaka. U animiranim filmovima i stripovima pacov je skoro uvek bio negativan lik, za razliku od miša koji je plenio ljupkošću i domišljatošću.
Međutim, holivudska animacija “Mućkalica” Brada Birda iz 2007, izašla iz čuvenog Diznijevog studija, osvojila je svet i pacovu dala primat nad crtanim mišom. “Mućkalica” je komedija o dva junaka i njihovom prijateljstvu.
Glavni lik je pacov Remi koji je obdaren neverovatnim čulom mirisa i sanja da kuva u gurmanskom restoranu, što mu se i ostvaruje u jednom gastronomskom centru u Parizu kod kulinarske legende Ogasta Gustoa, čiji je moto da “svako može da kuva”. Pacov Remi tu briljira.
Režiser Bird izjavio je povodom uspeha Mućkalica” i velike popularnosti pacova Remija da “svi mi imamo snove i činimo ono što možemo da bi ih sledili, a Remijev san je možda najteži od svih”. On u filmu direktno pokazuje kako pacov, nekada smatran “prljavim”, suvereno vlada u kuhinji gde sve treba da je čisto i da blista.
U svetu postaju sve brojniji ljubitelji pacova, čak su 4. april proglasili za Svetski dan pacova. Cilj im je da razbijaju predrasude o pacovima, čemu praznik pacova treba da doprinese. Kugu je, kazu, prenosio crni pacov, danas nepostojeća vrsta jer ju je uništio sadašnji, braon pacov.
Pacovi koje ljudi drže kao kućne ljubimce su braon boje, ili crno-beli, a retko ih ima i belih. Oni tvrde da su to lepe i umiljate životinje. Ljubitelji pacova se jednako žustro žalažu za svoje ljubimce, kao što to čine oni koji drže pse, mačke, ribice, papagaje i druge kućne ljubimce.
U SAD postoji Asocijacija ljubitelja pacova i miševa, osnovana 2004. godine koja je dosad “udomila” oko 700 pacova. Blizu 60 odsto Amerikanaca ima kućne ljubimce. Najviše ih je koji drže pse, zatim mačke, dok tri odsto imaju egzotične ljubimce, među kojima su i pacovi. Ljubitelja pacova najviše ima u Kaliforniji.
“Ako imate pacova za kućnog ljubimca, onda će vam celog života vlastito srce biti tik uz vas, ne u vama”, izjavila je 66-godišnja Dejl Burkhart, potpredsednica asocijacije, čije je sedište u Riversajdu. Njen nadimak je “Heti MekReti”, ona ima poznati kafe “Haus maus” (Kuća miševa) gde se okupljaju ljubitelji pacova i miševa.
Amerikanci su priznati i kao međunarodni eksperti za pacove. Među tim stručnjacima je Debi Dakoman u svetu poznata kao “Ret lejdi”. Konsultacije s njom su bile od velike pomoći prilikom snimanja filma “Mućkalica”.
Predsednik asocijacije je Karen Robins, koja živi u blizini Los Anđelesa. Pacovima se bavi od 1983. i trenutno ih ima 43 komada. Ona uživa dok gleda kako živi njena kolonija pacova. Neke usamljene ženske je “udala” tako što je samo za njih nabavila mužjake.
Životom pacova i njihovim navikama bavi se, pored ostalog, i poseban američki nacionalni program ASPCA čije je sedište u Njujorku, a stručnjacima tog centra su od velike pomoći ljubitelji pacova i njihove sugestije.