Stara izreka o „prljavom pacovu“ koji prenosi kugu i seje užas odavno je prevaziđena i ova mala životinja sve više postaje egzotični kućni ljubimac Pacov u Kini predstavlja jednu od 12 životinja koje čine „kostur“ kineskog zodijačkog sistema i osnovu cikličnog merenje toka vremena. Kinezi veruju da „godinom pacova“, koja dolazi svake 12. godine, vladaju osobine koje oni pridaju toj životinji: oštroumnost, prodornost, lukavstvo, proračunatost, vrednoća, harizmatičnost…

Veruje se da onaj ko je rođen te godine ima veoma razvijenu inteligenciju, moć samokontrole, sposobnost da zaradi, da bude predvodnik, da je idalista i opasan, da je zaljubljiv i osvetoljubiv…

Iako su sve te osobine u vidu apoteoze date pacovu, ipak se čini da ih ova mala životinja i poseduje, bar tako kažu oni koji pacova drže kao kucnog ljubimca i kojih je sve više. Ono što pacove izdvaja su šarm i nestašna priroda, koja im je zapravo mana, jer ponekad stvarno umeju da preteraju u svojim nestašlucima.
Biolozi, ali i oni koji drže prodavnice za kućne ljubimce, kažu da pacov po inteligenciji daleko nadmašuje hrčka, pa čak i belog miša. Hrčak ponekad hoće da ujede i pobegne, a pacov nikada neće ujesti vlasnika, već obožava da bude u njegovoj ruci, da ga maze i češkaju po trbuhu.
Takođe se dobro slaže sa drugim kućnim ljubimcima, kao što su psi, mada ne voli da ga oni jure. Mužjaci pacova su umiljatiji od ženki.
Stav prema pacovima se menja i u umetnosti. Soba s pacovima je u Orvelovoj fantaziji o 1984. slomila glavnog junaka. U animiranim filmovima i stripovima pacov je skoro uvek bio negativan lik, za razliku od miša koji je plenio ljupkošću i domišljatošću.
Međutim, holivudska animacija „Mućkalica“ Brada Birda iz 2007, izašla iz čuvenog Diznijevog studija, osvojila je svet i pacovu dala primat nad crtanim mišom. „Mućkalica“ je komedija o dva junaka i njihovom prijateljstvu.
Glavni lik je pacov Remi koji je obdaren neverovatnim čulom mirisa i sanja da kuva u gurmanskom restoranu, što mu se i ostvaruje u jednom gastronomskom centru u Parizu kod kulinarske legende Ogasta Gustoa, čiji je moto da „svako može da kuva“. Pacov Remi tu briljira.
Režiser Bird izjavio je povodom uspeha Mućkalica“ i velike popularnosti pacova Remija da „svi mi imamo snove i činimo ono što možemo da bi ih sledili, a Remijev san je možda najteži od svih“. On u filmu direktno pokazuje kako pacov, nekada smatran „prljavim“, suvereno vlada u kuhinji gde sve treba da je čisto i da blista.
U svetu postaju sve brojniji ljubitelji pacova, čak su 4. april proglasili za Svetski dan pacova. Cilj im je da razbijaju predrasude o pacovima, čemu praznik pacova treba da doprinese. Kugu je, kazu, prenosio crni pacov, danas nepostojeća vrsta jer ju je uništio sadašnji, braon pacov.
Pacovi koje ljudi drže kao kućne ljubimce su braon boje, ili crno-beli, a retko ih ima i belih. Oni tvrde da su to lepe i umiljate životinje. Ljubitelji pacova se jednako žustro žalažu za svoje ljubimce, kao što to čine oni koji drže pse, mačke, ribice, papagaje i druge kućne ljubimce.
U SAD postoji Asocijacija ljubitelja pacova i miševa, osnovana 2004. godine koja je dosad „udomila“ oko 700 pacova. Blizu 60 odsto Amerikanaca ima kućne ljubimce. Najviše ih je koji drže pse, zatim mačke, dok tri odsto imaju egzotične ljubimce, među kojima su i pacovi. Ljubitelja pacova najviše ima u Kaliforniji.
„Ako imate pacova za kućnog ljubimca, onda će vam celog života vlastito srce biti tik uz vas, ne u vama“, izjavila je 66-godišnja Dejl Burkhart, potpredsednica asocijacije, čije je sedište u Riversajdu. Njen nadimak je „Heti MekReti“, ona ima poznati kafe „Haus maus“ (Kuća miševa) gde se okupljaju ljubitelji pacova i miševa.
Amerikanci su priznati i kao međunarodni eksperti za pacove. Među tim stručnjacima je Debi Dakoman u svetu poznata kao „Ret lejdi“. Konsultacije s njom su bile od velike pomoći prilikom snimanja filma „Mućkalica“.
Predsednik asocijacije je Karen Robins, koja živi u blizini Los Anđelesa. Pacovima se bavi od 1983. i trenutno ih ima 43 komada. Ona uživa dok gleda kako živi njena kolonija pacova. Neke usamljene ženske je „udala“ tako što je samo za njih nabavila mužjake.
Životom pacova i njihovim navikama bavi se, pored ostalog, i poseban američki nacionalni program ASPCA čije je sedište u Njujorku, a stručnjacima tog centra su od velike pomoći ljubitelji pacova i njihove sugestije.